Odaziv na poruku prošlosti
Datum: 17.03.2010.
Izložba slika "Odaziv na poruku prošlosti" autorke Gordane Kazimirović Jankov otvoriće se u Muzeju Vojvodine u sredu, 17. marta 2010. godine u 19 sati. Izložbu otvara Vesna Todorović, likovni kritičar. Izložba će biti otvorena do 29. marta 2010. godine.
Prošlost do nas vazda dospeva u krhotinama. Jedan od osnovnih ljudskih poriva je potreba za spajanjem delića, ne bi li se u tim simboličnim ogledalcima potražio odraz identiteta minulih epoha. Mogućno je da taj čin odslikava suštinu težnje ka odgovoru na večno pitanje „Ko smo“!
U najnovije inspiracijske sfere slikarke Gordane Kazimirović Jankov uselilo se moćno dejstvo prošlosti, oličeno u praistorijskim reliktima iz doba neolita i bronze. Prema njenom svedočenju, izbor teme je inicirao uzbudljivi uvid u susretu sa arheološkim materijalom: u oživljenoj slici dodira čovekovih ruku sa glinom, osetila je vanvremenost. Gest koji se ponavlja pri pravljenju posuda, čija obličja utvrđuju zakoni upotrebe, rađa u umetnici snažan osećaj da su „nekad“ i „sad“ povezani u kružnu sveukupnost vremena. Istinsko čudo vidi u oblicima koji hiljadama godina nisu gubili aktuelnost.
Ovakav, suštinski dodir sa praistorijskim stvaraocima pokrenuo je i artikulisao Gordanin novi ciklus slika, po mnogo čemu drugačiji od dosadašnjih. Umetnica iz osnova menja poznatu postavku složenog mizanscena, usmeravajući svoju pažnju ka mikro-svetu jednog uvećanog predmeta, u vidu posudne keramike i humanoidnih figura ženskog pola a izvesno idolatrijskog karaktera. Svi predmeti su za kućnu upotrebu, uključujući i idole, namenjene kultnom mestu u prostoru kuće. U njenom izboru nema oružja, niti ičeg agresivnog, što navodi na zaključak, da čitav ovaj opus slika nosi predznak ženskog principa: posuda tradicionalno označava uterusni simbol, a idoli su uvek posvećeni Velikoj majci, boginji plodnosti, koja utiče na bogatstvo u potomstvu i ubiru letine.
Likovni izraz Gordane Kazimirović Jankov već na prvi pogled osvaja osnovnim svojstvom - ekspresivnom poetikom lirskog zvuka. Podržana koloritom iz područja obe strane spektra, poetika njenih slika ishodi iz skrovitog jezgra ličnosti umetnice, koje pored emocija, mobiliše i misaono-analitičke sklonosti, uz fiksaciju na izabranu temu. No, temi obrađenoj unutar jednog ciklusa, više se ne vraća.
Tematska raznorodnost čitavog stvaralaštva Gordane Kazimirović Jankov, nije bitnije uticala na jezičku doslednost. NJen umetnički rukopis zadržava prepoznatljivost, na prvom mestu upotrebom boja. Kolorizam je uvek prisutan kao gradivni elemenat slike: jasno ispoljen, potom prigušivan u meri, koja njenim slikama obezbeđuje plemeniti sjaj. Drugi, podjednako važan gradivni sastojak slike je opredeljenje za figuru. Iako Gordana ne neguje izričiti grafizam, ne odriče se crteža i neophodne deskripcije, a prema potrebi teme nalazi meru u obaveznom svođenju oblika.
U ovom opusu, logično i funkcionalno, s obzirom na temu i centralizovanu postavku motiva unutar slike, više nego do sada neguje voluminoznost oblika, koju postiže valerskom modulacijom. Predmet potom odvaja od pozadine kontrastnim koloritom, nikad u tolikoj meri zvonkog tona, ili, nasuprot, utapa ga u iste boje i slične, veoma snižene valerske vrednosti – pristup, koji je sasvim očigledno pratio tok misli i emotivnih tonusa. U takvom se pristupu krije treći gradivni elemenat Gordaninih slika uopšte – izrazito lično, emotivnošću obojena poruka. Novi ciklus nije samo snažno podvukao tu obojenost, on je obelodanio poetskom tenzijom nabijene, slojevite dijaloge, svakodnevno vođene sa bezimenim umetnicima daleke prošlosti. Osvedočio je intenzivni život na istom tlu, na kome se odvija naša životna sudbina.
Vesna Todorović, likovni kritičar
GORDANA KAZIMIROVIĆ JANKOV rođena u Bačkoj Topoli 1963. godine. Diplomirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, slikarski odsek, 1988. godine. Član SULUV-a od 1991, ULUS-a od 1998. i ULSŠ-a od 2009. godine. Od završetka studija učesnik mnogih likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu. Bavi se umetničkom praksom i pedagoškim radom. Dobitnik je nagrade za najbolji crtež na izložbi završne god. Studenata Akademije umetnosti u Novom Sadu, 1987. Velika galerija Kulturnog centra. Živi i stvara u Novom Sadu.