Crkva kao simbol bitke na bolmanskom mostobranu
U vizuelnoj reprezentaciji istorijskih događaja ponekad se određeni motiv izdvoji po svojoj ikoničnosti i preraste u jasnu metaforu samog događaja. To može biti jedna scena zabeležena okom kamere ili karakterističan detalj krajolika u kojem se događaj odvijao. Nesrećnim slučajem, pravoslavna crkva posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu u baranjskom selu Bolman postala je metafora za žestoku bitku, koja se odvijala u samoj završnici Drugog svetskog rata na prostoru Jugoslavije.
Želeći da zaustavi prodor Crvene armije u Nemačku, Vrhovna komanda Trećeg Rajha je planirala veliku kontraofanzivu na prostoru Panonske nizije, poznatu pod nazivom „Prolećno buđenje“. Početkom marta 1945. Nemačka je pokrenula veliku vojnu silu, a deo plana je podrazumevao zauzimanje teritorije Baranje, koju su čuvale vojvođanske brigade III Armije NOVJ. U prvom naletu, od 5. do 10. marta, jedinice Vermaht-a su uspele da pređu u Baranju i uspostave mostobran na levoj obali Drave. Nakon što je Crvena Armija suzbila nemački prodor na ostalim delovima fronta, poslala je pomoć u Baranju. Zajedničkim naporima, Crvena Armija, Bugarska armija i Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije su uspeli, od 16. do 21. marta, da potisnu nemačke trupe na desnu obalu Drave. Jugoslovenske jedinice su preuzele inicijativu i nakon ove pobede i proboja Sremskog fronta nastavile nezadrživi pohod do konačnog oslobođenja Jugoslavije.
![]() |
Plan nemačke operacije „Prolećno buđenje“ |
Tokom ove bitke glavne borbe su vođene u Bolmanu, kao najisturenijem mestu nemačkog mostobrana. Kako je toranj bolmanske crkve bio najviša tačka u ovom ravničarskom predelu, pretvoren je u nemačku izvidnicu i smrtnosno mitraljesko gnezdo. Usled dejstava teške artiljerije i sovjetskih „kaćuša“ crkveni toranj je bio razrušen, a njegov avetinjski izgled otelovljavao je surovost i žestinu borbe vođene za ovo malo baranjsko mesto.
![]() |
Izgled bolmanske crkve marta 1945. godine (MV, Odeljenje savremene istorije - OSI, |
![]() |
Unutrašnjost crkve nakon oslobođenja Bolmana (MV, OSI, Zbirka fotografija, inv. br. 3989-2) |
|
Razrušeni Bolman marta 1945. godine (MV, OSI, Zbirka fotografija, inv. br. 3989-3) |
Posredstvom radova brojnih umetnika iz Odeljenja agitprop-a III Armije, nastalih u toku same bitke ili u kasnijem periodu, pejzaž razrušenog sela sa uništenom crkvom postao je asocijacija za Bolmansku bitku.
![]() |
Crtež olovkom Jovana Vitomirova, borca III armije iz 1945. godine (MV, Odeljenje starije i kulturne istorije – OSKI, Zbirka savremene umetnosti, inv. br. 78) |
![]() |
Nepoznati autor, Porušena crkva u Bolmanu, tuš na hartiji, 1945. godina (MV, OSKI, Zbirka savremene umetnosti, inv. br. 124) |
![]() |
Limena instalacija na zidu „Borba za Bolman“ - sa stalne postavke Muzeja Vojvodine (Dunavska 37), rađena prema linorezu Martina Solaržika |
![]() |
Ilustracija Bolmanske bitke iz prvog broja „Ilustrovanog udarnika“ – propagandnog lista III armije (MV, OSI, Zbirka štampe, inv. br. 624) |
Crkva sv. apostola Petra i Pavla podignuta je 1775. godine, a osvetio ju je budimski episkop Sofronije Kirilović 1777. Izgrađena je u kasnobaroknom stilu, sa tornjem visine 14 metara. Tokom Bolmanske bitke pored tornja, potpuno je stradao ikonostas i crkvena arhiva. Crkva je obnovljena 1962. godine, a u ratnim dejstvima 1992. bila je još jednom oštećena. Naredne godine ponovo je obnovljena pod nadzorom konzervatora Sekretarijata društvenih delatnosti srpske oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem. Danas se u crkvi nalazi ikonostas prenet iz kapele novosadskog zatvora – rad Ace Čegurskog iz 1940. godine.[1]
![]() |
Sadašnji izgled crkve Sv. Apostola Petra i Pavla u Bolmanu (autor fotografije Ljubomir Damjanović; izvor: Vikipedija) |
Vojislav Martinov, kustos – istoričar
[1] N. Miletić-Stanić, Pravoslavne crkve u Baranji, Novi Sad, 1999, str. 44-48.