Novogodišnje čestitke i motivi na njima
![]() |
Čestitka, 1906. godina |
Slanje novogodišnjih čestitki se na našim prostorima smatralo važnim društvenim činom. Jedna porodica je redovno slala čestitke svojim rođacima, prijateljima, poznanicima i poslovnim partnerima, pa čak i mušterijama. Krajem 19. i početkom 20. veka su se slale uvozne čestitke, što je uticalo na pojavu velikog broja motiva koji simbolizuju ovaj praznik. Kasnije su se čestitke štampale i kod nas.
![]() |
Čestitka, 1932. godina |
Na prednjoj strani novogodišnjih čestitki nalazila se ilustracija sa sledećom ikonografijom: kompozicija sa različitim simbolima sreće (poput dimnjačara, deteline sa četiri lista, praseta, pečurke itd.); idilični zimski pejzaž; grad pokriven snegom, sa zvonikom ili satom; kompoziciju sa bocom šampanjca ili nekim drugim pićem, čašom; sat sa kazaljkama koje pokazuju ponoć; kalendar na kojem je obeležen 1. januar; srećna i zadovoljna deca sa poklonima, najčešće sa igračkama.
![]() |
Čestitka, 1933. godina |
Uz ilustrativni deo obično je bio i odštampan tekst: Srećna Nova Godina, Sretna Nova Godina, Srećni novogodišnji praznici, Česti nemačkom – Fröhliches Neujahr (Srećna Nova godina), Herzlichen Glückwunsch zum neuen Jahre (Sve najbolje u Novoj godini), Viel Glück im neuen Jahre (Puno sreće u Novoj godini), Hercliche Neujahrsgrüsse (Srećni novogodišnji praznici); slovačkom – Šťasný Nový Rok (Srećna Nova godina), Šťastlivé Vianoce (Srećan Božić), engleskom – Happy New Year (Srećna Nova godina), Merry Christmas (Srećan Božić); italijanskom – Buon Anno (Srećna Nova godina); francuskog: Bonne Année (Srećna Nova godina); slovenačkom jeziku – Srečno novo leto (Srećna Nova godina ).
Sveće su čest motiv božićnih, uskršnjih, novogodišnjih i drugih čestitki. U narodu vlada verovanje da paljenje sveća, koje šire blagu svetlost, štiti od raznih nedaća.
![]() |
Čestitka, 1907. godina |
Detelina sa četiri lista je, takođe, čest motiv na čestitkama. Kao jedan od simbola sreće, ona se javlja u kombinaciji sa različitim cvetovima, borovim granama, pečurkama, golubovima, potkovicama, kockicama, jelenima, prasetom, kalendarom na kojem je obeležen 1. januar i satom. Detelina se kao motiv javlja ne samo na božićnim i novogodišnjim nego i na uskršnjim, rođendanskim, ljubavnim i drugim čestitkama
![]() |
![]() |
Čestitka, 1929. godina | Čestitka, 1930. godina |
Odžačar je simbol sreće, te se pojavljuje na čestitkama. On je najčešće prikazan na krovu, odžaku, sa merdevinama i četkom. Uz njega se javljaju i simboli poput potkovice, deteline sa četiri lista i cveća.
![]() |
Čestitka, 1913. godina |
Patuljci se najčešće pojavljuju na novogodišnjim čestitkama, i to kao simboli tajnih snaga i saznanja o skrivenom blagu.
![]() |
Čestitka, 1931. godina |
Sat sa kazaljkama ili peščani sat veoma je čest novogodišnji motiv. On simbolizuje protok vremena i najavljuje ponoć, kao momenat ispraćaja stare i početak nove godine.
![]() |
Čestitka, 1936. godina |
Crvena pečurka sa belim tufnama ili muhara još je jedan od simbola sreće vezanih za nastupajuću godinu. Ona se pojavljuje u kombinaciji sa detelinom sa četiri lista, decom ili prasetom.
![]() |
Čestitka, 1910. godina |
Zlatnim i srebrnim ukrasima isticana je pomenuta simbolika. Stilizovani ukrasi (linije, okvire), natpisi ili posuti prah uticali su na to da čestitke budu raskošnije i svečanije, što i priliči ovim velikim praznicima.
![]() |
Čestitka, 1921. godina |
Milkica Popović - muzejska savetnica