Božićne čestitke iz kolekcije Muzeja Vojvodine
Božićnu čestitku je u Evropi popularizovao Džon Horsli (John Calcott Horsley, London), koji je 1843. godine, na molbu Henrija Kola (Henry Cole), izradio božićnu kartu i poslao je svojim prijateljima. Na njoj je bila prikazana porodica koja uživa u blagodetima božićne trpeze, kao i poruka A Merry Christmas and a Happy New Year to You. Predanje kaže da te prve godine nije poslata nijedna čestitka, ali su tri godine kasnije, nakon donošenja zakona o poštama u engleskom parlamentu, one postale izuzetno popularne. Litograf Luis Prang, nemački emigrant u Americi, tek 30 godina kasnije, tj. 1875. godine je publikovao prvu čestitku. Na njegovoj čestitki nisu se nalazili standardni simboli Božića, nego crtež u kojem su dominirali cveće i ptice. Do 1881. godine Prang je proizvodio preko pet miliona čestitki godišnje, što mnogo govori o razvoju industrije čestitki. Prangove kreacije postavile su standard u ovom vidu predstavljanja velikog hrišćanskog praznika. Uobičajeni motivi bili su snežni pejzaži, srećna deca okružena gomilom poklona – igračaka ispod okićene božićne jelke i blještavog kamina. U najatraktivnije čestitke sa kraja 19. veka spadaju čestitke Engleskinje Kejt Grinvej, čuvene ilustratorke i pisca dečjih knjiga. Ona je svoje čestitke izrađivala u kombinovanoj tehnici. Oslikavala ih je na svili i ukrašavala mašnicama, satenskim trakama, a često su se sastojale iz nekoliko delova. Neke su bile poput mapa ili u vidu slagalica, a činili su ih raznovrsni okviri, kao što su zvona za jelku, sveće, ptice i dr.