„Danas je Dan Republike
I stari se sjeća ratnih dana,
Žao mu je što se ni klinci
Više ne igraju partizana.“
– Zabranjeno pušenje, Dan Republike
Dan Republike bio je jedan od najvećih praznika u socijalističkoj Jugoslaviji što se ogleda u činjenici da je, uz Novu godinu i Prvi maj, bio jedini praznik za koji su se dobijala dva neradna dana – 29. i 30. novembar. Raspadom socijalističke Jugoslavije ovaj praznik je ukinut u svim državama naslednicama, a kod nas tek 2002. godine, kada je zvanično prestala da postoji Savezna Republika Jugoslavija.
Danom Republike svake godine se obeležavalo Drugo zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) održano 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu. U pitanju je bila svojevrsna narodna skupština, koju su činili delegati izabrani od strane novih, narodnih vlasti, nastalih na oslobođenim teritorijama ratom razorene i okupirane Jugoslavije. U formiranju AVNOJ-a ključnu ulogu je imala Komunistička partija Jugoslavije, koja je želela da legitimiše svoju borbu i pred jugoslovenskim stanovništvom i pred međunarodnim faktorima, pogotovo jer nije imala podršku Jugoslovenske vlade u izbeglištvu. Među članovima AVNOJ-a bilo je i predstavnika drugih, opozicionih političkih partija Kraljevine Jugoslavije.
Značaj Drugog zasedanja AVNOJ-a je bio u tome što je odlukama donetim na ovoj skupštini raskinuto sa starom Jugoslavijom. Odbačen je Oktroisani ustav kralja Aleksandra, oduzet legitimitet Jugoslovnskoj vladi u izbeglištvu, a Jugoslavija je konstituisana kao demokratska federacija u kojoj je garantovana ravnopravnost svih njenih naroda. Na zasedanju u Jajcu je izabran i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) koji je bio prva, privremena vlada nove Jugoslavije.
Govor J. B. Tita na Drugom zasedanju AVNOJ-a (izvor: sajt Muzeja Jugoslavije)