Kuga u Sremu od 1795. do 1796. godine

.

0
0
0
s2sdefault

Uticaj bolesti na veliku smrtnost stanovništva je, u najvećoj meri, usmerio naučni rad Radivoja Simonovića, koji se u brojnim tekstovima bavio pitanjima zdravstvene zaštite i prevencije bolesti. Njegovo dobro poznavanje zdravstvenih prilika ne čudi ako znamo da je po zanimanju bio lekar, koji je tokom svoje vojne i civilne medicinske službe bio u prilici da se dobro upozna sa uobičajenim bolestima toga vremena. U velikom broju svojih radova on istupa pred čitaoce kao medicinski pedagog koji podučava i ukazuje na uzroke velike smrtnosti. Svakako je najobimniji njegov rad Kuga u Sremu godine 1795. i 1796: opis pomora sa osobitim obzirom na kulturno stanje ondašnjeg naroda, u kojem, koristeći sačuvanu medicinsku arhivu nastalu tokom suzbijanja kuge u Sremu, rekonstruiše ovaj događaj iz medicinske prošlosti, sa posebnim kritičkim osvrtom na životne, higijenske, stambene i verske prilike koje su uticale na brzo širenje i veliku smrtnost pomenute bolesti.

Simonović u predgovoru navodi razloge zbog kojih je napisao knjigu: Narodu hteo sam da od zaborava sačuvam pojedinosti ovog strašnog pomora i da razjasnim kako priroda neumitno sudi, kako kazni bolešću i smrću sve grešnike, pa ne štedi ni nevine, nego za grehe očeve uništi čitave porodice. Omladini hteo sam da pokažem kako naš narod nerazumno živi ne pazeći na zdravlje, kako ne ume da se brani od zaraznih bolesti, jer je nemaran u kući i jer se tvrdo pridržava škodljivih običaja, pa mnogo oboleva i umire. Lekarima hteo sam da pokažem kako u životu našeg naroda ima mnogo pojava na koje se niko ne osvrće. Treba na zgodnim primerima da pokažemo narodu kako su bolesti važne, pa će narod više paziti, manje obolevati i umirati i biće srećniji. Istoričarima hteo sam da pokažem kako sudbina jednog naroda ne zavisi samo od poraza i pobeda na bojnom polju. U mirno doba zarazne bolesti više pomore nego u ratu puške i topovi. Bolesti su najveći neprijatelji sviju naroda i država. Etnografima hteo sam da pokažem kako od boleština nerazumni narodi izumiru, i kako njihove redove popunjavaju pametni. Nemarni, lenji, sujeverni, strasni, pijani i tvrdoglavi svuda propadaju, a njihove zemlje i kuće sigurno osvajaju tačni, vredni, mudri, trpeljivi, trezni i popustljivi.

U Matičinoj ediciji Knjige za narod Radivoj Simonović objavljuje delo Jektika – sučija: tuberkuloza i skrofuloza, u kojem govori o uzrocima i prevenciji u lečenju tuberkuloze. U toj knjizi on iznosi fizičko-antropološke, psihičke, socijalne i kulturne činioce koji, po njemu, utiču na razvoj i širenje ove bolesti. Sa stanovišta medicinskog pedagoga Simonović istupa i u svojoj knjizi Đaci planinari, u kojoj afirmiše razvoj planinarstva u našoj zemlji: Najbolja odbrana od jektike je telesni rad i svež vazduh. Zato od jektike najmanje boluju seljaci i stočari na planinama. Sportovi koji dolaze sa zapada imaju istu manu: vrlo su jednostavni, dosadno monotoni, užasno bez duha i poleta. Pešačenje po planinama je najlepši sport na svetu i za mladež najbolji i najkorisniji.

Bogdan Šekarić, muzejski savetnik – etnolog

 

Povezani članci