Poljoprivredni muzej

0
0
0
s2sdefault

Iako je Vojvodina pretežno poljoprivredni kraj, ideja o osnivanju poljoprivrednog muzeja se javila relativno kasno i veoma teško i sporo je ostvarivana u praksi.

U kontekstu nastojanja tadašnjih vlasti da planski izgrade muzejsku mrežu u Vojvodini, godine 1948. je prvi put pokrenuto pitanje osnivanja poljoprivrednog muzeja. Te godine je postignut dogovor između Povereništva za prosvetu i Povereništva za poljoprivredu Glavnog izvršnog odbora Autonomne Pokrajine Vojvodine u vezi sa izdvajanjem Prirodnjačke zbirke iz novoosnovanog Vojvođanskog muzeja i formiranja zasebnog poljoprivrednog muzeja, pod "rukovodstvom i starateljstvom" Povereništva za poljoprivredu. Do realizacije ovog dogovora nije došlo, jer, po svoj prilici, Povereništvo za poljoprivredu nije obezbedilo sredstva, kao ni prostorije za rad muzeja, pa je zbirka ostala pri Vojvođanskom muzeju.

Pitanje formiranja poljoprivrednog muzeja ponovo je pokrenuto 1959. godine, nakon izložbe "Poljoprivreda i zemljoradničko zadrugarstvo Vojvodine u prošlosti i danas", koju su priredili Savez zemljoradničkih zadruga AP Vojvodine i Zadružni arhiv Vojvodine u Novom Sadu. Međutim, ni ovog puta se nije istrajalo. Iako je Muzej osnovan i počeo da radi 1960. godine, njegova egzistencija i razvoj ubrzo su dovedeni u pitanje. Zbog nedostatka najosnovnijih uslova za rad, Muzej je ugašen već 1962. godine. Muzejski materijal je predat Zadružnom arhivu, a 1966. godine je pripao novoosnovanom Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

Pitanje osnivanja poljoprivrednog muzeja ponovo je pokrenuto 1979. godine. Ovoga puta je to učinilo Vojvođansko društvo za poljoprivrednu tehniku, odnosno nekoliko ljubitelja stare poljoprivredne tehnike i zainteresovanih agrarnih preduzeća. U saradnji sa Novosadskim sajmom, Društvo je te godine na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu priredilo izložbu starih poljoprivrednih mašina, koja je bila postavljena i narednih nekoliko godina.

Konačno, godine 1991, kada je ugašena Zadruga u Kulpinu, raspisan je konkurs za ustupanje na korišćenje dvorca sa pomoćnim zgradama. Na konkurs se prijavio Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, sa predlogom da se kompleks ustupi budućem poljoprivrednom muzeju. Izvršno veće APV podržalo je ovaj predlog i odobrilo inicijalna sredstva za restauraciju kompleksa i njegovo privođenje funkciji poljoprivrednog muzeja. Nažalost, ideja o osnivanju poljoprivrednog muzeja ni tada nije realizovana do kraja. Umesto kao samostalna muzejska ustanova, "Poljoprivredni muzej" u Kulpinu počeo je sa radom kao društvo građana. Osnivačka skupština održana je 20. januara 1993. godine, kada je usvojen i Statut Muzeja. Te godine su svi muzejski predmeti, koji su bili vlasništvo Društva za poljoprivrednu tehniku Vojvodine iz Novog Sada, preneti u Kulpin i ustupljeni "Poljoprivrednom muzeju".

Narednih godina je, uz pomoć Muzeja Vojvodine i Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, nastavljena restauracija objekata i postupna realizacija stalne postavke. Do danas su urađene izložbe o istorijatu hmeljarstva, pšenice, sirka, konoplje, mlekarstva, govedarstva, svinjarstva i ovčarstva.

Od 2004. godine Poljoprivredni muzej se nalazi u sastavu Muzeja Vojvodine. Poslednji obimniji radovi na restauraciji velikog dvorca obavljeni su 2009. godine, kada je u ovom objektu postavljena izložba stilskog nameštaja.