Alegorija leta

20.06.2021. | Budi odgovoran prema duhu i telu

U Likovnoj zbirci Muzeja Vojvodine čuva se slika, ulje na platnu, Alegorija leta, na kojoj je ono simbolično predstavljeno putem nekoliko devojaka okruženih cvećem. Slika nije potpisana, ali se pretpostavlja da je delo jednog od vodećih francuskih rokoko slikara Fransoa Bušea (Francois Bousche 1703−1770) ili nekog njegovog učenika. Slika je poklon dr Fedore Bikar, nekadašnje muzejske savetnice i istoričarke Muzeja Vojvodine, koja ju je „otkrila“ u jednoj antikvarnici u Budimpešti 50-ih godina prošlog veka.

Svakako stil i tematika slike pripadaju rokokou, epohi koja nije imala odjeka na slikarstvo u Vojvodini, ali su njene stilske karakteristike prisutne na predmetima primenjene umetnosti. Rokoko je nastao u Francuskoj i povezuje se sa vladavinom Luja XV, jer se uglavnom poklapa sa trajanjem njegovog života (1715−1774). Imao je internacionalni karakter i brzo se proširio na teritoriju današnje Nemačke i Austrije, a u manjem obimu i na Italiju, Španiju i Rusiju. Umetnost rokokoa odiše lepršavošću i lakoćom života, i povezuje se sa aristokratijom—klasom koja će nestati sa Francuskom revolucijom 1789. godine.

Alegorijske predstave četiri godišnja doba imaju svoj kontinuitet u prikazivanju od antike do kraja XVIII veka. U periodu rokokoa, klasične teme i mitološke predstave se ne obrađuju sa nekadašnjom ozbiljnošću, već ih umetnici koriste kao tematski okvir za prikaz ženskih aktova ili pastoralnih scena u kojima se slavi radost života, uživanje u ljubavi, igri i zabavi. Omiljene su i tzv. otmene zabave – „fête galante“ sa scenama iz života aristokratije, gde lepe, mlade žene, i zaljubljeni parovi obučeni po poslednjoj modi, flertuju ili prekraćuju vreme uživajući u prirodi. Sa ljupkim devojkama odevenim u lepršave haljine plemkinja i pastirica i okićenim cvećem, Alegorija leta je u maniru rokoko slikarstva – umetnosti elegancije, neposrednosti i prefinjenosti.

Najpoznatija slika koja predstavlja alegoriju godišnjeg doba je Primavera − alegorija proleća, delo italijanskog renesansnog slikara Sandro Botičelija iz 1482. godine. Naslikana je po narudžbini Lorenca Medičija, a danas se čuva u Galeriji Ufici u Firenci.

Aleksandra Stefanov, viši kustos − istoričar umetnosti

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar