Đurđevak iz Karlovačke gimnazije

18.04.2021. | Budi odgovoran prema duhu i telu

Da li ste znali da jedna od najstarijih srpskih školskih ustanova – Karlovačka gimnazija, čuva veliko prirodnjačko blago od nacionalnog značaja? Pre dva veka, tačnije 1797, pojavljuje se vizionar sa jasnom idejom unapređenja prosvete, poreklom Slovak, i stvara sa svojim đacima materijal koji je i danas bitan za nauku. Andrej Volni je svoje ime upisao u redove znamenitih, ali njegovo moralno, edukativno i naučno uzdizanje kreće upravo na ovim našim prostorima. Kao drugi direktor, a i profesor Karlovačke gimnazije, udara temelje prirodnim naukama koje ni pre njega, a ni posle nisu bili poznati širim naučnim krugovima. Ljubav ka nauci i obrazovanju omladine stvorila je neophodnu vezu između profesora i đaka, iznedrivši tako velika znanja iz oblasti botanike. Kroz praktičan rad, koji se tih godina nakon osnivanja škole 1791. godine, uvodi u nastavni plan, đaci svojim rukama, berući biljke u Karlovcima, na obroncima Fruške gore i u Petrovaradinu, stvaraju sa profesorom Volnijem herbarijum koji danas zauzima značajno mesto u nauci. Floru Srema, do tada nepoznatu, izlio je pred visoke naučne krugove kao zlatnu reku botaničkog saznanja i novih otkrića.

April je mesec rasta đurđevka, koji cveta u maju (oko Đurđevdana). On ne ukrašava samo vrtove i senovita mesta, nego ima i lekovita svojstva, ali i otrovna. Jedan takav primer đurđevka (Convallaria) ubrali su đaci sa svojim profesorom Volnijem. On ga je zabeležio, presovao i zapisao njemu tada poznata svojstva. Od svojih đaka tražio je da biljku posmatraju i opažaju njene specifičnosti. Kroz ovakav vid učenja, uvodio ih je u svet botanike, ali i svet farmacije, s obzirom na to da se mnoge biljke koriste za lečenje. Narod je oduvek tražio lek u prirodi, te su đaci Karlovačke gimnazije sticali i navedena saznanja.

Đurđevak (Convallaria)

Đurđevak (Convallaria) ima zvonaste bele mirisne cvetove, viseće i raspoređene u grozdovima. Tamnozeleni kopljasti listovi, obično po dva-tri, obavijaju cvetnu dršku cele sezone, sve do jeseni. U narodnoj medicini upotrebljavao se i upotrebljava se u obliku tinkture u rastvoru alkohola ili votke, i to cvet, kao umirujuće sredstvo. Danas se koristi u službenoj medicini za lečenje srčanih bolesti. Reguliše rad srca, jača ga, ublažava grčeve i deluje povoljno na krvne sudove. Farmaceutska industrija proizvodi veliki broj preparata na bazi đurđevka. Koristi se cela biljka, cvetovi, lišće i koren. Cvet se upotrebljava kod vodene bolesti, bolesti srca, epilepsije, apoplektičkog udara (moždani udar – kap).

Đurđevak je na mnogim mestima proređen zbog preteranog branja i upotrebe. Ipak, zahvaljujući brzom vegetativnom razmnožavanju retko dolazi do istrebljenja.

Iako ulazi u sastav farmaceutskih proizvoda, upotreba đurđevka za izradu narodnih lekova može biti veoma opasna. Đurđevak sadrži otrovne glikozide (konvalatoksin) i alkaloide. Ne smeju ga brati trudnice i deca, a posle kontakta sa njim moraju se dobro oprati ruke. Znaci trovanja su: gađenje, povraćanje praćeno jakim bolovima, dijareja, nesvestica, jaka glavobolja, zujanje u ušima, poremećaj vida, raširene zenice, snažno znojenje i sve usporeniji rad srca.

U Karlovačkoj gimnaziji, u Volnijevom herbarijumu, nalazi se primer đurđevka koji će uskoro biti prikazan i široj javnosti, na predstojećoj izložbi Muzeja Vojvodine – Karlovačka gimnazija kao čuvar kulturne baštine.

Đurđevak (Convallaria) iz Volnijevog herbarijuma, 1797. godina

Čarna Milinković, viši kustos – istoričar

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar