U novijoj zgradi Muzeja Vojvodine (Dunavska 37), namenski izgrađenoj 1970. godine po projektu arhitekte Ivana Vitića za Muzej socijalističke revolucije Vojvodine i nakon integracije sa Vojvođanskim muzejom 1992. godine u jedinstveni Muzej Vojvodine, u nju je smešteno Odeljenje za noviju istoriju koje se bavi istraživanjem, prikupljanjem, obradom, zaštitom i prezentacijom muzejskog materijala iz istorije Vojvodine u 20. veku i postavljena stalna izložba koja prikazuje političku, privrednu i vojnu istoriju Vojvodine od 1918. do 1945. godine. Zgrada muzeja, zajedno sa eksterijerom i stalnom izložbom, sama po sebi ima spomenično obeležje i predstavlja jednu neraskidivu celinu.

Na stalnoj postavci je izloženo, obilje prvorazrednog muzeološkog materijala, iz depoa zbirki Odseka za noviju istoriju. Ti artefakti su nezaobilazna materijalna svedočanstva istorijskih događanja na prostoru Vojvodine u prvoj polovini 20. veka.

Periodom između dva svetska rata, na stalnoj postavci, dominiraju politički događaji i ličnosti, privredni razvoj, kolonizacija i izgradnja infrastrukture.

Antifašistička borba našeg naroda i učešće Crvene armije u borbama na našem tlu, predstavljena je na stalnoj postavci detaljnije i raznovrsnije, tako da daje jednu nezaobilaznu edukativnu formu i pouku o Drugom svetskom ratu.

Politički život

Prisajedinjenjem Vojvodine Srbiji i stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca sa dinastijom Karađorđevića 1918. godine, ostvaren je vekovni cilj nacionalne borbe vojvođanskih Srba.

 

Privredni razvitak Vojvodine između dva svetska rata

Ulaskom Vojvodine u Kraljevinu Srbiju, odnosno Jugoslaviju, krajem 1918. godine, temeljno su izmenjene okolnosti njenog dotadašnjeg privrednog razvitka. Vojvođanska privreda morala je da se preorijentiše na nerazvijeno jugoslovensko unutrašnje tržište. Ona je prestala da bude veliki izvoznik žitarskih i mlinskih proizvoda na srednjeevropskom tržište.

Antifašistička borba u Vojvodini 1941-1945. godine

Vojvodina kojoj su pripadali Banat, Bačka, Baranja i Srem, je tokom Aprilskog rata bila posednuta od agresorskih trupa Hitlerove Nemačke i njenih saveznica i podeljena na tri potpuno odvojena okupatorska područja. Banat je formalno ušao u sastav Nedićeve Srbije, Bačku i Baranju su zauzele trupe Hortijeve Mađarske dok je Srem ušao u sastav Pavelićeve ustaške Nezavisne Države Hrvatske.

Crvena armija u borbama na tlu Vojvodine i Jugoslavije

Na osnovu sporazuma u Moskvi objavljenom 28. septembra 1944. godine delovi 2. i 3. ukrajinskog fronta Crvene armije učestvovali su u borbama vođenim u pojedinim delovima Jugoslavije, pruživši značajnu podršku jedinicama Jugoslovenske armije.

Accessibility Toolbar