Istinite legende sa Šušnjarevog salaša (četvrti deo) - Музеј Војводине

Istinite legende sa Šušnjarevog salaša (četvrti deo)

25.10.2021. | Budi odgovoran prema duhu i telu

Ispod prese štamparskog „Tigla“ na Šušnjarevom salašu je pored brojnih plakata, novina i političkih brošura, 1944. godine izašla i knjiga pripovedaka Istinite legende od Jovana Popovića, jedno od najpoznatijih literarnih dela nastalih u periodu Narodno-oslobodilačkog rata na prostoru Jugoslavije.

Jovan Popović je bio afirmisani vojvođanski književnik iz Kikinde, poznat još u predratnom periodu po svojim romanima, pesmama i pripovetkama socijalne tematike. Od početka Narodno-oslobodilačke borbe 1941. našao se u ustaničkim redovima, prvo kao borac Posavskog odreda, a potom i kao urednik jednih od najranijih partizanskih novina – Posavski partizan. Nakon pada Užičke republike pridružuje se Vrhovnom štabu NOV i PO Jugoslavije, gde radi u grupi za Agitprop i kulturni rad. Novinarske i uredničke poslove obavljao je i u 10. hercegovačkoj brigadi i Prvoj proleterskoj diviziji. Avgusta 1943. poslat je na rad u Srem, kako bi pružio pomoć Pokrajinskom komitetu KPJ za Vojvodinu, a pre svega u uređivanju lista Slobodna Vojvodina. Tako je i dospeo na Šušnjarev salaš, gde se štampao ovaj list, kao i Naša borba, za koju je takođe pisao članke.

Knjiga Istinite legende predstavlja zbirku pripovedaka posvećenih novim herojima – hrabrim pojedincima koje je iznedrila Narodno-oslobodilačka borba. Pisane naivnim realističkim stilom, bez većih umetničkih pretenzija, ove priče su imale, pre svega, propagandno-didaktičku funkciju. Neke od priča, Popović je zabeležio još početkom rata i nosio ih je u svom putničkom koferu kroz zapadnu Srbiju, Sandžak, planine Bosne i Hercegovine, sve do Šušnjarevog salaša.

Izdanje Istinitih legendi štampano na Šušnjarevom salašu je imalo 40 stranica, a štampano je u 1020 primeraka na formatu 21 h 15 cm. U ovoj verziji knjige objavljene su priče „Bora Kečić je postao ono što je želeo“, „Hari Šihter“, „Slepi je kroz smrt oživeo“, „Kad je mogla Zagorka, možemo i mi“, kao i dve pripovetke posvećene lokalnim sremskim herojima – „Brile“ i čuvena „Pinki je video Tita“.

Vojislav Martinov, viši kustos – istoričar

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar