Kako je bilo u društvu sa dr Mlađenom Jovanovićem

12.08.2021. | Vesti

U okviru susreta sa bivšim karlovačkim đacima, pod nazivom Kad se setim Karlovačke… Sa dobrim društvom, u Muzeju Vojvodine, svake srede tokom leta, organizovanim kao prateći program održavanja izložbe Karlovačka gimnazija kao čuvar kulturne baštine, sinoć je učestvovao i dr Mlađen Jovanović, vanredni profesor geologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu. Tema ovog susreta bio je Andrej Volni, prvi direktor Karlovačke gimnazije, tvorac čuvenog Herbarijuma koji je predstavljen na izložbi, ali i mineralog i geolog koji je Gimnaziji ostavio zbirku stena i minerala i koja je sa jednim malim brojem primeraka takođe predstavljena na izložbi. Sudbina ove zbirke je teža od sudbine ostalih, jer je u priličnoj meri desetkovana, a ostala je i neobrađena. Stručni pregled i inventarisanje je posao kojem će dr Mlađen Jovanović tek pristupiti, a deo razgovora vođen je i na tu temu.

Publika je mogla puno toga da sazna o Volniju kao mineralogu i geologu, čije je poreklo vezano za Banske Štjavnjice (Slovačka) u kojoj rudarenje traje neprekidno od kraja 12. veka, što je Volnija, uz porodično rudarsko nasleđe i dobro obrazovanje iz medicine i prirodnih nauka, predodredilo da se bavi i mineralima i stenama. Volni je već 1798. godine inovirao nastavni plan i u svih šest razreda uveo prirodnjačke predmete: antropologiju sa higijenom, zoologiju, botaniku i mineralogiju sa geologijom. Sa svojih putovanja donosio je primerke minerala i stena, a sa đacima ih je sakupljao i na Fruškoj gori, tako da je za dve godine Gimnazija imala zbirku od 800 primeraka. Od 1800. bio je i počasni član Društva mineraloga iz Jene. Poređenja radi, prva geološka istraživanja u vazalnoj Kneževini Srbiji počela su 1835. kada je na poziv kneza Miloša došao baron Herder. Volni je 1805. godine u Budimu objavio jedno izuzetno delo Historiae Naturalis Elementa, a koje je još manje poznato od njegove zbirke. Na preko 300 stranica prikazao je brojne minerale, rude i stene, dajući za njih osim na latinskom i nazive na nemačkom, mađarskom, slovačkom i srpskom.

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar