Medicinska muzejska zbirka – Pasterov zavod

05.03.2020. | Depandansi

Početkom 2018. godine inicijativu za osnivanje Medicinske muzejske zbirke kao depandansa Muzeja Vojvodine u Zavodu za antirabičku zaštitu – Pasterovog zavoda u Novom Sadu, podržao je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i Pokrajnski sekretarijat za zdravstvo. O muzejskoj zbirci bi se, u muzeološkom smislu i u skladu sa zakonom, starao Muzej Vojvodine, kao najznačajnija i matična muzejska ustanova u AP Vojvodini. Nakon davanja saglasnosti Pokrajinske vlade, došlo je do izmene i dopune statuta  Muzeja Vojvodine i Zavoda za antirabičku zaštitu – Pasterovog zavoda, u Novom Sadu, i potpisivanje Ugovora (03.04.2018) kojim su definisana prava i obaveze vezane za zaštitu, očuvanje i promociju medicinske muzejske zbirke.

Pasterov zavod u Novom Sadu osnovan je 1921. godine, kao republička referentna ustanova za besnilo. Proglašen je zaštićenim spomenikom kulture 2001. godine. Kompleks Pasterovog zavoda kao spomenika kulture obuhvata glavnu zgradu, drvenu zgradu pored glavne i bistu Luja Pastera u bronzi koja se nalazi između dve zgrade, rad vajara Đorđa Jovanovića, 1932. godine. Statutom zavoda regulisana je jedna od delatnosti: da čuva i izlaže medicinske instrumente i druge predmete od značaja za istoriju medicine. Zbirka starina za sada obuhvata:

  • stare mikroskope i drugu opremu od osnivanja zavoda,
  • uzorke Hemptove vakcine protiv besnila,
  • kolekciju medicinskih instrumenata dr Milana Simonovića,
  • kolekciju lovačkih trofeja prof. dr Vojislava Jovanovića,
  • nameštaj kabineta sudije Milana Minovića,
  • kolekciju starih fotografija Pasterovog zavoda i drugih medicinskih ustanova iz Vojvodine.

Detaljno je prikazan život i rad osnivača zavoda dr Adolfa Hempta (1874–1943), rođenog Novosađanina i tvorca najbolje modifikacije Pasterove antirabične vakcine. Izložbe i kolekcije su raspoređene u glavnoj zgradi i drvenoj kući koja se vodi kao Hemptova kuća. U glavnoj zgradi izložbeni prostor obuhvata kabinet direktora, kao i dve prostorije biblioteke. Na spratu se nalazi soba sa kolekcijom nameštaja i trofeja i hodnik sa sitnim mobilijarom. U Hemptovoj kući nalazi se izložba o životu i radu dr Hempta i izložba Medicinski instrumenti dr Milana Simonovića.

 

Pasterovo otkriće vakcine protiv besnila predstavlja kamen temeljac moderne medicine. Pre ovog otkrića hemičar Paster (Louis Pasteur, 1822–1895) je već stekao svetsku slavu pronalascima: uzroci pravilne fermentacije i kvarenja vina, bolesti svilenih buba, vakcina protiv antraksa i mnogim drugim.

Međutim, najveće uspehe postigao je u maloj laboratoriji profesora hemije u visokoj školi u Latinskom kvartu Pariza. Vakcina protiv besnila dovela je do osivanja Pasterovog instituta u Parizu 1888. godine. Ubrzo su sve države po svetu organizovale svoje ustanove za vakcinaciju, većinom pod imenom Pasterovog zavoda.

Prvi srpski Pasterov zavod osnovan je u Nišu pod vladavinom kralja Milana 1900. godine. Austrougarska je imala dva Pasterova zavoda: u Beču i Budimpešti. U svim ostalim krajevima sprečavala je njihovo osnivanje. Dr Adolf Hempt, opštinski lekar u Lukavcu, pokušao je da osnuje Pasterov zavod 1912. godine, ali nije uspeo u tome iako je za novi zavod bila podignuta vrlo lepa zgrada, sredstvima fabrike sode u Lukavcu. Posle oslobođenja i ujedinjenja, u Kraljevini SHS osnivane su brojne preventivno-medicinske ustanove i Pasterovi zavodi: u Zagrebu (1919), Novom Sadu (1921), Sarajevu (1922), Celju (1924), Beogradu i Skoplju 1926. godine.

Metoda pripreme potpuno mrtve vakcine protiv besnila koju je prvi u svetu uveo dr Hempt 1925. kao direktor Pasterovog zavoda u Novom Sadu, uskoro je prihvaćena u celoj Kraljevini Jugoslaviji, a zatim i u većini evropskih država. Novosadski Pasterov zavod ostao je jedini u državi posle 1928, dok su ostali prerasli u higijenske zavode i prestali su da proizvode vakcinu protiv besnila.

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar