Novčanica od 20 dinara iz 1905. godine

13.06.2021. | Budi odgovoran prema duhu i telu

Krajem 20. veka u srpskom novčanom prometu se javio problem sa nedostatkom novčanica sitnih apoena. Izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci od 15. decembra 1893. godine je odlučeno da se štampa novčanica u apoenu od 20 dinara, plativa u zlatu. Pripreme za njenu izradu trajale su veoma dugo, od 1892. do 1905. godine. Nisu poznati srpski autori koji su uradili skice i uputstva za izradu ove novčanice. Tek kada je predlog za štampanje bio usvojen od strane Upravnog odbora Narodne banke i njegovog guvernera Tihomilja J. Markovića, 10. januara 1905, kao i od strane tadašnjeg ministra finansija Milana Markovića, 26. januara 1905. godine, novčanica je mogla biti štampana. Kako Srbija u to vreme nije imala svoj zavod za izradu novčanica, njena izrada je poverena Banci Francuske. Izrada je trajala sve do kraja 1906. godine kada je iz Francuske stigla prva količina ovih novčanica. Iako nosi datum 5. januar 1905. godine, u opticaj je puštena tek 15. januara 1907. godine.

Novčanica je štampana plavom i crvenkastom bojom na beloj hartiji i prevučena svetlo žutom mrežicom dimenzija 157 h 95 mm. Na aversu sa leve strane prikazana je stilizovana predstava žene u stojećem položaju, koja je ogrnuta plaštom. Na glavi ima krunu od lovorovog lišća, u levoj ruci drži mač, a desnom pridržava štit sa grbom Srbije. Ona simbolizuje Majku Srbiju. Pored nje sedi dečak okružen knjigama, koji drži knjigu u krilu. Sa desne strane u okruglom medaljonu prikazan je profil žene sa lovorovim vencem. Na vrhu medaljona je prikazana kraljevska kruna, a sa desne strane naga muška figura. Cela alegorična predstava uokvirena je masivnim grčkim stubovima. U gornjem delu nalazi se ćirilični natpis „BOG ČUVA SRBIJU“. U sredini je natpis „Privilegovana Narodna banka Kraljevine Srbije plaća donosiocu dvadeset dinara u zlatu, Beograd 5. januar 1905“. Ispod su potpisi Marka Stojanovića, člana Uprave i Tihomilja J. Markovića, guvernera Narodne banke. U sredini, u dnu je natpis „Zakon od 23. septembra 1895. i falsifikovanje se kažnjava zakonom“. Na donjoj ivici i na aversu i na reversu sa leve strane nalazi se ime autora crteža Žorža Duvala, a sa desne strane gravera Augusta Tevenina.

Na reversu u središnjem delu prikazani su ljudi iz naroda kako obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti. Prikazan je muškarac, kovač, koji kuje mač. Pored njega je žena u narodnoj nošnji sa preslicom. Prikazana su i dvojica dečaka u narodnim nošnjama, od kojih jedan nosi jagnje na plećima, a drugi sedi i sipa vodu iz krčaga. Sa leve strane je medaljon sa vodenim žigom, a sa desne osmougaoni medaljon sa srpskim grbom i krunom. Natpisi su na francuskom jeziku.

Ova novčanica nikada nije puštena u opticaj u celini svoje emisije. Pripremljena je za opticaj i u 1911. i 1912. godini u količinama od po 500.000 i 550.000 komada. Odnosno, sa prvim opticajem ukupno je pripremljeno 1,6 miliona komada novčanica u nominalnoj vrednosti 32 miliona dinara. Međutim, ovolika količina novca nikada nije u celini puštena u opticaj. Krajem 1914. godine 668.000 ovih novčanica je pretvoreno u rezervnu banknotu od 20 dinara, plativu u srebru. To je učinjeno jer banka nije više imala na raspolaganju sitne novčanice od 10 dinara u srebru, a nije ih mogla nabaviti iz Francuske pošto je rat bio u toku. Guverner je predlagao da se, radi lakšeg prepoznavanja 20 dinara u srebru od onih u zlatu, pored pismenih promena „U SREBRU – EN ARGENT“ zaoble i njihovi uglovi. Dorada je obavljena u Kruševcu, ali ove novčanice nikada nisu puštene u promet. Naime, kako je uspostavljena veza sa Bankom Francuske, odustalo se od prepravljenih i nastavilo se sa izradom novčanica od 10 dinara u srebru redovnog izdanja. Po završetku Prvog svetskog rata u trezorima Narodne banke je ostalo ovakvih novčanica u vrednosti od 14,3 miliona, dok se 4,3 miliona nalazilo u prometu. Postepeno je povlačena do 1934. godine, kada je zastarela.

Mirjana Lakić, kustos — istoričar

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar