O Muzeju Vojvodine

O Muzeju Vojvodine

U uspostavljanju razgranate muzejske mreže stvoreni su depadansi – Etno park “Brvnara” u Bačkom Jarku i Muzejski kompleks Kulpin, koji se u sastavu Muzeja nalazi od 2004. godine.

Muzej Vojvodine pred javnost izlazi sa kompleksno izrađenom stalnom postavkom koja, u kontinuitetu od osam hiljada godina, prezentuje razvitak ljudskog društva na današnjem tlu Vojvodine. Na prostoru od 3.000 m2 predstavljeno je 6.000 reprezentativnih eksponata iz arheologije, opšte istorije, istorije umetnosti i etnologije. Stalna postavka pruža sintetičku sliku milenijumske prošlosti ovog kraja. Izloženi predmeti svedoče o trajanju ljudskih zajednica i kultura od paleolita i mezolita, od prvih ljudskih tragova kod Iriga starih oko 40.000 godina, preko starčevačke, vinčanske i drugih neolitskih kultura, višeslojne Gomolave, Feudvara i Kalakače, do mitskih vremena stare Grčke i velelepnih spomenika imperijalnog Rima, od seoba naroda do smena etničkih zajednica – slovenskih, ugarskih, srpskih i drugih naroda. Prvi deo stalne postavke prati obimna monografija Muzej Vojvodine. Drugi deo stalne postavke, koji govori o prošlosti Vojvodine od sredine XIX veka do sredine XX, nalazi se u zgradi bivšeg Istorijskog muzeja.

Tri rimska paradna šlema predstavljaju jedinstvene primerke svoje vrste na području Evrope i decenijama se izdvajaju kao neformalni zaštitni znak Muzeja.

Postavljene su i brojne stalne postavke – pedagoška izložba u gimnaziji J. J. Zmaj u Novom Sadu, spomen izložba istoričaru i piscu Jovanu Rajiću (1726–1801) u manastiru Kovilju, naučniku svetskog glasa Mihajlu Pupinu (1858–1935) u Idvoru, zavičajni muzej u Čereviću, muzejske postavke u Ruskom Krsturu i Hrtkovcima, u rodnoj kući Miloša Crnjanskog (1893–1977) i biblioteci u Čongradu (Mađarska), u rodnoj kući Dositeja Obradovića (1740–1811) u Čakovu (Rumunija), rodnoj kući Save Tekelije u Aradu (Rumunija) i u Muzeju Batinske bitke.

U oblasti međunarodne saradnje Muzej je razvio saradnju sa inostranim muzejskim ustanovama kroz različite forme saradnje: razmena izložbi i stručnjaka, učešće na međunarodnim stručnim skupovima i u zajedničkim istraživačkim projektima. Sa partnerskim muzejima imamo potpisane protokole o saradnji i to po važećim međunarodnim kodeksima koje propisuje ICOM. Naši partnerski muzeji su: Muzej Banata iz Temišvara (Rumunija), Centralni muzej Podunavskih Švaba iz Ulma (Nemačka), Muzej planinskog Banata iz Rešice (Rumunija) i Muzej grada Rijeke (Hrvatska). Sa ovim institucijama saradnja je sveobuhvatna i pokriva sva polja delokruga rada Muzeja. Putem razmene muzejskih izdanja Muzej održava veze sa 192 kulturne institucije iz 29 zemalja.

Muzej Vojvodine obavlja poslove matične delatnosti za sve ustanove zaštite pokretnih kulturnih dobara, muzeja i muzejskih zbirki na području Vojvodine, odnosno nadzor nad njihovim stručnim radom.

Od Srpske narodne zbirke do Muzeja Vojvodine

 

Muzej Vojvodine nosilac je tradicija čiji počeci su vezani za Maticu srpsku. U „Letopisu Matice srpske”, daleke 1825. godine, rodila se ideja o potrebi osnivanja muzejske zbirke. Ideja je pretočena u stvarnost 26. oktobra 1847. godine, kada je doneta odluka o osnivanju Srpske narodne zbirke ili Muzeuma „gde će se čuvati sve starine i znamenitosti”. Želja osnivača bila je da Muzeum postane „ogledalo života našega naroda u krajevima u kojima on živi”.

Prva muzejska zbirka nastala je iz bogate zaostavštine Save Tekelije, a posle višedecenijskog predanog rada, ova zbirka je prerasla u Muzej Matice srpske, koji je otvoren 9. jula 1933. godine.

U nastojanju da se stvori centralni muzej sa delokrugom rada za celu Vojvodinu, iz Muzeja Matice srpske izdvojen je deo materijala i 30. maja 1947. godine osnovan Vojvođanski muzej, kao muzej kompleksnog tipa, sa brojnim zbirkama iz arheologije, etnologije, istorije, istorije umetnosti, zoologije, botanike, geologije-paleontologije i minerologije-petrografije. Muzej je tada dobio i zadatak stručnog nadzora nad svim muzejima u Vojvodini. Odgovarajući prostor Vojvođanski muzej dobio je tek 1974. godine uselivši se u zgradu bivšeg suda, podignutu 1896. godine po nacrtima budimpeštanskog arhitekte Đule Vagnera.

Iz okrilja Vojvođanskog muzeja kasnije su proizašle ustanove zadužene za zaštitu spomenika kulture i prirode: Muzej radničkog pokreta i narodne revolucije, Muzej Grada Novog Sada, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Pozorišni muzej Vojvodine i Poljoprivredni muzej Vojvodine.

Muzej radničkog pokreta i narodne revolucije, koji je osnovan 1956. godine, transformisan je u Muzej socijalističke revolucije i, na kraju, u Istorijski muzej Vojvodine. Bio je smešten je u namenski izgrađenoj zgradi koju je 1959. projektovao arhitekta Ivo Vitić.

Konačno, 20. maja 1992. godine Vojvođanski muzej sjedinio se sa Istorijskim muzejom Vojvodine u jedinstvenu ustanovu pod nazivom Muzej Vojvodine.

Od Srpske narodne zbirke do Muzeja Vojvodine, RTV Vojvodina, 10. 04. 2017.

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar