Projekcija dokumentarnog filma „Svedočenje Vasilija Majstorovića o gradnji i životu u dobrovoljačkoj ulici u Banatskom Aranđelovu“

25.11.2021. | Događaji

U sredu, 1. decembra u 12 sati u Muzeju Vojvodine (Dunavska 35), kao prateći program izložbe Strma ravnica – Sto godina od kolonizacije Vojvodine 1921. godine održaće se projekcija dokumentarnog filma: SVEDOČENjE VASILIJA MAJSTOROVIĆA O GRADNjI I ŽIVOTU U DOBROVOLjAČKOJ ULICI U BANATSKOM ARANĐELOVU.

Uvodno izlaganje, koje će prethoditi projekciji, na temu: OSNIVANjE SRPSKIH KOLONISTIČKIH NASELjA 1921 – 1941, održaće Bogdan Šekarić, muzejski savetnik.

Po završetku projekcije za sve prisutne biće organizovano stručno vođenje kroz izložbu u društvu njenih autora: Bogdana Šekarića, muzejskog savetnika i Dimitrija Mihajlovića, kustosa istoričara.

Program će se održati uz poštovanje važećih epidemioloških mera.

Dokumentarni film Muzeja Vojvodine: Priča Vasilija Majstorovića o gradnji i životu u Dobrovoljačkoj ulici u Banatskom Aranđelovu

Film je snimljen za potrebe izložbe Strma ravnica – Sto godina od kolonizacije Vojvodine 1921. godine.

U periodu od 1921. do 1941. godine u Vojvodini je osnovano 91 novo naselje i kolonija. Agrarnom reformom i kolonizacijom u ovom periodu doseljeno je oko 100.000 kolonista u Banat, Bačku, Srem, Slavoniju i Baranju.
Jezgro kolonizovanog stanovništva činili su dobrovoljci, učesnici Velikog rata, većinom poreklom iz Hrvatske (Lika, Banija i Kordun), Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Boke Kotorske i Crne Gore, ali i kolonisti iz banatskih sela između Velikog Bečkereka i Velike Kikinde, koji su bili u sastavu dobrovoljačke divizije u borbama na Dobrudži. Deo kolonizovanog stanovništva činili su i mesni agrarni interesenti i srpski optanti iz Mađarske i Rumunije.
Za ovaj period karakteristično je osnivanje dva tipa naselja. Prvi tip naselja, bila su novoformirana naselja izgrađena na majurima ili salašima veleposedničkih imanja. Drugi tip kolonističkih naselja bile su kolonije koje su nastale na obodima starih naselja, obično manjinskih, i te kolonije se nisu razvijale u posebne identitetske celine i zasebna naselja, već su do druge polovine treće decenije 20. veka počele proces urastanja u stara naselja.
Danas, sto godina od kolonizacije Vojvodine, većina ovih naselja je ostala pusta. O nekadašnjem životu u njima još jedino svedoče napuštene kuće i potomci dobrovoljaca, koji u okviru dobrovoljačkih udruženja pokušavaju da svojim angažmanom sačuvaju sećanja na jedan deo naše slavne prošlosti o kojoj do sada nismo znali dovoljno.
Među njima smo za ovu priliku zabeležili kazivanje Vasilija Majstorovića, koje svedoči o životu dobrovoljaca u jednoj koloniji formiranoj na krajnjem severu Banata. Njegovo kazivanje zabeležila je ekipa Muzeja Vojvodine u dokumentarnom filmu Priča Vasilija Majstorovića o gradnji i životu u Dobrovoljačkoj ulici u Banatskom Aranđelovu.

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar