U utorak, 7. marta 2017. godine u 13 sati, u Muzeju Vojvodine, Dunavska 35, povodom 35 godina umetničkog rada Milana Pivničkog, magistra slikarstva, održaće se promocija monografije „Pivnički“ i otvaranje izložbe slika.
Knjigu će predstaviti: Aleksandra Stefanov, kustos – istoričar umetnosti, Pavle Stanojević, istoričar umetnosti, Mile Ignjatović, istoričar umetnosti.
Izložbu će otvoriti mr Lidija Mustedanagić, zamenik direktora a prisutne će pozdraviti dr Drago Njegovan, v.d. direktora Muzeja Vojvodine.
Milan Pivnički je u svom programskom opredeljenju, bez ikakvog dvoumljenja, ostajući čvrsto na nogama, zadržao svoju duboku veru u klasičnu estetsku misiju umetničkog dela, u smislu obnavljanja značenja slike kao autonomnog likovnog predmeta. Ovakav koncept visokih plastičnih vrednosti podrazumevao je izvrsno poznavanje klasične „leonardovske“ i „mikelanđelovske“ tehnike i tehnologije, uz neophodnost naglašenih estetskih principa, ali bez bitnijih promena na planu formalne strukture, zbog čega se drži višeslojne i gustine fakture u postupku lazurnog podslikavanja i upotrebe voska.
Pivnički pripada plejadi onih slikara koji opsesivno i hrabro istrajavaju u želji da povrate slikarstvo i značenje slike kao umetničkog dela koje je nekad imalo. Savremena umetnička praksa postmoderne, već je ubedljivo demantovala mnoge pesimiste koji su proricali kraj tradicionalnog slikarstva, uzdigavši ga ponovo visoko u svojim delima. Istorijska problematika fenomena mimezisa u filozofiji umetnosti još od antičkih vremena bila je stalni izazov i trajna inspiracija umetnika i u tom svetlu možemo i treba posmatrati slikarstvo Pivničkog kao njegov doprinos obnavljanju poetike i ponovnoj inauguraciji modernog realizma, čime se pridružio snažnom pokretu u srpskoj umetnosti obnove figuracije i pejzažnog slikarstva, nastalom devedesetih godina kao odgovoru na sve agresivnije prodore uticaja neoavangardnih koncepcija. Pivnički, koji strpljivo neguje svoj autentičan poetski jezik koji je ugradio u sebe, svoje vreme i tematski prostor svojih dela, osvojio je već zapaženo mesto u ne tako maloj grupi tih umetnika – zaštitinika i zagovornika obnove znanja, darovitosti i virtuoznosti štafelajnog slikarstva.
Tekst iz recenzije Mileta Ignjatovića.