Timofejeva pšenica (Triticum timopheevii)

19.10.2022. | Arheobotanička bašta

Timofejeva pšenica (Triticum timopheevii)

Timofejeva pšenica (Triticum timopheevii)

U jesen 2019, 23. oktobra, u Arheobotaničkoj bašti Muzeja Vojvodine iz zemlje su istovremeno nikle prve vlati dveju pšenica: timofejeve pšenice (Triticum timopheevii) i divlje timofejeve pšenice (Triticum armeniacum). Obe su tetraploidne vrste. Divlja timofejeva pšenica još uvek može da se pronađe u predelu Bliskog Istoka i široj okolini, uključujući Zakavkazje. Divlju timofejevu pšenicu karakteriše visok sadržaj proteina u zrnu (30%). Osim toga biljka je otporna na bolesti, npr. pepelnicu i gar. Međutim, ovu plevnu pšenicu odlikuju loši prinosi, kao i lomljiv klas.

Slika 1. Klas divlje timofejeva pšenice u cvatu. Izvor: Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine, maj 2021.

Timofejeva pšenica je domestifikovana forma divlje timofejeve pšenice. Gajila se kao populacija pomešana sa jednozrnom pšenicom (T. monococcum) u zapadnoj Gruziji gde ju je otkrio Žukovski 1922. Ima kompaktan klas (40‒45 klasića/10 cm klasno vreteno) koji se pri zrenju lomi na klasiće. U klasićima se nalaze po dva zrna. Osje je meko, tanko i 4‒7 cm dugačko. Timofejeva pšenica se adaptirala na hladnu, vlažnu klimu. Nezahtevna je na toplotu i otporna na prekomernu vlagu. Od zrna se dobija brašno visokog kvaliteta od kojeg se pravi odličan hleb. Timofejeva pšenica je poznata po tome što je rezistentna na široku lepezu bolesti.

Slika 2. Klijanje „golog“ zrna timofejeve pšenice. Izvor: Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine, oktobar 2022.

Slika 3. Klasje timofejeve pšenice. Izvor: Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine, jun 2020.

Koja je veza ove dve vrste sa našim područjem? Pre tri decenije na arheološkom lokalitetu Feudvar kod Mošorina otkrivena je veća zaliha ugljenisane pšenice, za arheobotaničare čudnog zrna i još čudnijih račvi klasića (Kroll and Reed 2016). Pronađena je u bronzanodobnom sloju ovog arheološkog naselja. Na početku se verovalo da je to u stvari „nedozrela dvozrna pšenica“ (Borojević 1991).

Slika 4. Ugljenisano zrno i račva klasića sa lokaliteta Feudvar kod Mošorina. Snimci načinjeni elektronskim mikroskopom. Izvor: Departman za biologiju univerziteta u Novom Sadu.

Međutim, nalazi ove „nedozrele dvozrne pšenice“ počeli su da se množe ne samo na Balkanu, već i u Centralnoj Evropi. Osim u bronzanom dobu, novootkrivena pšenica se pojavila i u neolitskim naseljima. Prostorno su počeli da se izdvajaju centri rasprostiranja. Jedan od centara je i jugoistočni deo Panonske nizije. Tu se izdvajaju tri kasnoneolitska naselja: Gorža u Mađarskoj (Medović and Horváth 2012), Ujvar u Rumuniji (Fischer and Rösch 2004) i Borđoš u Srbiji (Hofmann et al., u štampi). Nova vrsta pšenice koja je bila prisutna širom zapadne Azije i Evrope tokom neolita i bronzanog doba je najverovatnije nestala sa njiva pre kraja 1. milenijuma pre nove ere.

Snimak 1. Ugljenisana račva klasića timofejeve pšenice sa kasnoneolitskog nalazišta Borđoš kod Novog Bečeja pod binokularnom lupom. Izvor: Muzej Vojvodine.

Iako je od pronalaska ugljenisanih zrna ove pšenice proteklo tri decenije, u arheobotaničkoj literaturi ova pšenica se sve do skora vodila pod radnim nazivom „nova plevičasta pšenica“ („new glume wheat“). Morfološki, ugljenisani nalazi ove vrste se najbolje poklapaju sa timofejevom pšenicom. Dugo se čekalo na potvrdu koju je pružila analiza drevnog DNK (Czajkowska et al. 2020). Rezultati analize sprovedenih na materijalu koji potiču sa sedam lokaliteta iz Evrope i Turske, među kojima su bili i nalazi sa Feudvara,  nedvosmisleno pružaju dokaz da je „nova plevičasta pšenica“ član Triticum timopheevii grupe.

Znamo da su klasovi pšenice pronađene na Feudvaru bili mnogo kraći od klasova dvozrne i jednozrne pšenice, kao i krupnika. Osim toga, timofejeva pšenica ima izuzetno dugu stabljiku. To znači da je najverovatnije timofejeva pšenica mogla lako da se prepozna na njivi u odnosu na ostale vrste pšenice. Nije bila među glavnim žitaricama u biljnoj privredi bronzanodobnog Feudvara. Imala je, verovatno neku posebnu namenu. Za razliku od bronzanog doba, čini se da je uloga ove pšenice bila mnogo značajnija u kasnom neolitu. Uzgajala se, verovatno, kao ozimi usev (Kohler-Schneider 2001). Čuvala se i sejala u klasićima; zrna su bila obavijena plevicama. Tako su bila dodatno zaštićena od bolesti i štetočina.

Slika 5. Visina timofejeve pšenice je impozantna, oko 170 cm. Izvor: Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine, maj 2020.

Aleksandar Medović, arheobotaničar

Literatura

  • Borojević K (1991) Emmer aus Feudvar. In: Hänsel B, Medović P (eds) Vorbericht über die 491 jugoslawisch-deutschen Ausgrabungen in der Siedlung von Feudvar bei Mošorin (Gem. Titel, 492 Vojvodina) von 1986–1990: Bronzezeit–Vorrömische Eisenzeit. Philipp von Zabern, Darmstadt, pp 171–177.
  • Czajkowska BI, Bogaard A, Charles M, et al (2020) Ancient DNA typing indicates that the “new” glume wheat of early Eurasian agriculture is a cultivated member of the Triticum timopheevii group. J Archaeol Sci 123:105258. https://doi.org/10.1016/j.jas.2020.105258.
  • Fischer E, Rösch M (2004) Vorbericht über die rumänisch-deutschen Prospektionen und Ausgrabungen in der befestigten Tellsiedlung von Uivar, jud. Timis, Rumänien (1998–2002). Archäobotanische Untersuchungen. Prähistorische Z 79: 209–220.
  • Hofmann R, Medović A, Marković SB, et al ( u štampi) Filling of the Late Neolithic ditch: New data on dating, subsistence and environment from a circular enclosure in Borđoš, Vojvodina, Serbia.
  • Kohler-Schneider M (2001) Verkohlte Kultur- und Wildpflanzenreste aus Stillfried an der March als Spiegel spätbronzezeitlicher Landwirtschaft im Weinviertel, Niederösterreich. Verl. der Österr. Akad. der Wiss, Wien.
  • Kroll H, Reed K (2016) Die Archäobotanik. Feudvar 3. Würzburg University Press, Würzburg.
  • Medović A, Horváth F (2012) Content of a storage jar from the Late Neolithic site of Hódmezővásárhely-Gorzsa, south Hungary: a thousand carbonized seeds of Abutilon theophrasti Medic. Veg Hist Archaeobotany 21: 215–220. https://doi.org/10.1007/s00334-011-0319-x.
Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar