Zaprežna teška gvozdena brâna

25.06.2020. | Budi odgovoran prema duhu i telu

Poljoprivredno oruđe koje izaziva veliku pažnju kod gotovo svih posetilaca Muzejskog kompleksa Kulpin, kada ga vide na stalnoj postavci u Paviljonu 2 ili bivšoj konjušnici, kovačnici i mašinskoj radionici, jeste zaprežna teška gvozdena brâna. Njihova najčešća pitanja glase: “Čemu služi ova mašina?” ili “Kako se ona zove?” Čim im kažem da primenu nalazi i van poljoprivrede, kod ravnanja teniskog terena od šljake između setova ili, pak, na hipodromu, za ravnanje staze između dve trke, odmah potvrde da znaju, čemu ona služi. Dakle, reč je o brâni.

Brana, TK Vojvodina

Brâna se koristi za dopunsku obradu zemljišta i to, pre svega, za predsetvenu pripremu zemljišta kao i za poravnavanje ili brananje zemljišta posle setve radi zatrpavanja semena. Pored toga, i za brananje iznikle pšenice u proleće radi sprečavanja pojave podlubljivanja i za zatrpavanje blagih depresija.

Prve brâne su bile od pruća ili trnja i njih su pravili kolari, ali i vešti zemljoradnici. Izrađivale su se u dve konstruktivne varijante i to: bez i sa drvenim ramom. Pošto su bile lake, jedan konj ih je sa lakoćom vukao. Pojavom gvozdenih brâna, one su vrlo brzo izbačene iz upotrebe, tako da ih više ne možemo sresti u seoskim domaćinstvima, nego samo u muzejima i to, pre svega, u poljoprivrednim.

Kao i brâne od pruća, i gvozdene se izrađuju u dve konstruktivne varijante i to: laka i teška. Sa druge strane, prema načinu vuče, mogu biti zaprežne i traktorske. Za razliku od teške brane, laka je cele metalne konstrukcije, ne samo karike, nego i gredelj. S obzirom da je kod teške, gredelj izrađen od drveta, on se zbog istrošenosti i pohabanosti morao, s vremena na vreme, zamenjivati novim. Time je vek trajanja bio manji od lake, što je predstavljao njen glavni nedostatak. Međutim, zbog masivnije i robusnije građe, ona se prevashodno koristila kada je grudvastost površine parcele izražena. Zaprežne brâne i danas možemo videti na našim poljima, i to zakačene za traktorske sejalice za strna žita.

I kod lake i kod teške brâne, karike predstavljaju radni organ, zbog čega se u stručnoj literaturi one nazivaju još i lančana brâna. Karike mogu biti različitog oblika, kao, na primer: okrugle, četvrtaste ili oblika osmice. Pored toga, glatke i nazubljene, sa malim zupcima na naličju. One su međusobno povezane provlačenjem tako da obrazuju mrežu. Za razliku od brâne od trnja, gvozdene se pri radu bolje prilagođavaju površini parcele čime karikama vrše intenzivnije drobljenje grudvi, poravnavanje površine i razbijanje pokorice.

Za brânu su se uprezala dva konja. Do parcele se transportovala zaprežnim kolima. Za razliku od valjka, prilikom rada se nije dodatno opterećivala.

Potrebno je reći da pored lančane brâne, postoji još jedan konstruktivni tip, a to je livadska ili zubasta brâna. Od lančane se razlikuje, ne samo, po tome, što radni organ predstavljaju kratki klinovi koji formiraju mrežu, nego i po nameni. Naime, ona se koristi za brananje livada, pašnjaka i lucerišta.

U zbirci Muzejskog kompleksa Kulpin se nalazi zaprežna teška gvozdena brâna. Ona je 2005. godine otkupljena iz Erdevika. Izrađena je između dva svetska rata. Zanatske je izrade, dakle, kovačko-kolarske, gde su kolari izrađivali gredelj, dok kovači karike i druge gvozdene delove.

Karike su glatke, okruglog oblika, prečnika 10 cm. Prednji red karika je pomoću ovalnih prstenova pričvršćen za gredelj, dužine 234 cm, dok je zadnji takođe pričvršćen prstenovima, ali za gvozdenu šipku, dužine 247 cm. Šipka pri radu zateže brânu, a ujedno i dovršava ravnanje površine parcele. Za gredelj je pričvršćen sistem gvozdenih kosnika, sastavljen iz četiri međusobno povezana članka, koji se završava kukom za uprežni pribor, koga čini jarmac i dva ždrepčanika.

Vredno je zabeležiti da je zaprežne brâne proizvodila Tvornica plugova “Polih i Varga” (“Polich i Varga”) iz Kule, dok lančane i livadske, posle Drugog svetskog rata, Fabrika poljoprivrednih mašina “Poljoprivrednik” iz Sombora. Na prostoru bivše Jugoslavije, zaprežne i traktorske brâne u proizvodnom programu je imala Fabrika poljoprivrednih mašina i metalnog nameštaja “Metalna” iz Štipa (Fabrika za zemjodelski mašni i metalen nameštaj “Metalna”).

Filip Forkapić, viši kustos, dipl.ing.poljoprivrede

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar