Скривени војвођански пејзажи у Београду

01.12.2014. | Изложбе

Након Музеја Војводине, у уторак 2. децембра 2014. године у 18 часова у Колегијуму Хунгарикуму у Београду (Грачаничка 37) отвара се изложба фотографија Ласла Дормана под називом „Скривени војвођански пејзаж”. Изложба је настала као резултат сарадње Музеја Војводине и Колегијума Хунгарикума Београд.

Laslo Dorman rođen je 2. novembra 1944. godine u Staroj Moravici. Osnovnu školu započeo je u rodnom mestu, a završio na Paliću. U Subotici je pohađao gimnaziju i muzičku školu. Obrazovanje je završio na beogradskoj Muzičkoj akademiji, tj. njenom isturenom odeljenju u Novom Sadu. Od 1988. godine bio je urednik veoma slušanih muzičkih emisija Redakcije programa na mađarskom jeziku Radio Novog Sada.

Kao gimnazijalac se počeo ozbiljnije baviti fotografijom, da bi kasnije postao istaknuti član novosadskog Foto-kino kluba „Branko Bajić” i stekao zvanje autora I klase u Foto-savezu Jugoslavije. Skoro dvadeset godina radio je kao foto-reporter i novinar novosadskog omladinskog nedeljnika Képes Ifjúság (Glas omladine) i Mágyár Szó-a (Mađarska reč). Sa kraćim i dužim prekidima radio je kao fotograf Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Bio je član UPIDIV-a i bavio se primenjenom fotografijom, često sarađujući sa dizajnerom plakata Ferencom Baratom. Od 9. maja 1990. godine, kada je izašao iz štampe nedeljnik Napló (Dnevnik), prve privatne novine u Srbiji posle Drugog svetskog rata, Laslo Dorman je bio član njegove redakcije.
U Novom Sadu, Vojvodini, pa i šire, Laslo Dorman je, pre svega, poznat kao „fotograf džeza”. Bio je član Saveta Dana džeza u Novom Sadu. Na njegovim fotografijama zabeleženi su psihološki portreti svetskih zvezda džez muzike – poput Djuka Elingtona, Majlsa Dejvisa, Sonija Rolinsa, Dizija Gilespija i drugih umetnika.
Sa porodicom se 1993. godine preselio u Mađarsku, gde je, do odlaska u penziju 2011. godine, radio kao urednik i reporter Prvog programa Mađarskog radija u Budimpešti. Inspirisan fotografijama i zvučnim zapisima koje je snimio tokom radnog veka, Lasko Dorman se, kao penzioner, počeo baviti pisanjem novela. U 69. godini objavio je svoju prvu knjigu – Kanizsai képmesék (Kanjiške slikobajke), koja se bavi književnom kolonijom u Kanjiži.
Izložba Skriveni vojvođanski pejzaž predstavlja izbor od dvadeset osam fotografija nastalih u periodu kada je Dorman radio kao foto-reporter dnevnih listova i nedeljnika. Izložene fotografije snimljene su najčešće usput, na terenu, gde je odlazio po novinarskom zadatku. Nakon povratka sa puta, dok je novinar pisao reportažu, on je razvijao film i na brzinu izrađivao 10‒15 fotografija. Negativi filmova nikada više nisu pregledani, a mnogi od njih su zaboravljeni. Istraživanjem starih arhiva negativa, autor je ponirao u prošlost i sopstveno sećanje. Po njegovim rečima, umetnost živi od sećanja, a fotografija joj u tome obilato pomaže.
U tom smislu, naziv izložbe Skriveni vojvođanski pejzaž nosi višestruko značenje. Ona poziva na proces otkrivanja ne samo onog zaboravljenog ili nestalog već i onog sakrivenog iza očiglednosti.
Kritičkim pristupom i prepoznatljivim stilom Laslo Dorman skreće pažnju na odnos čoveka i prirode i upućuje posmatrača na preispitivanje njihovih međusobnih uticaja i relacija. Fotografije imaju dokumentarnu vrednost, a estetska i umetnička komponenta na njima nastala je kao izraz senzibiliteta jedne stvaralačke ličnosti, koja kontekstualizuje fragmente stvarnosti na način na koji ih i danas čini aktuelnim.

Прочитајте још

Ukidanje pečata
Pretrazivac kulturnog nasledja

Accessibility Toolbar